Šest kongresnih dana na Sorbonnei

U Parizu je od 25. do 30. kolovoza održan XVII. Međunarodni slavistički kongres. Sjedište kongresa bio je Centar Malesherbes Sveučilišta Sorbonne.

Međunarodni slavistički kongres (MSK) osnovan je u Pragu 1929, održava se svake pete godine i okuplja vodeće slaviste koji istražuju područja slavenskih jezika, književnosti i kulture. Do sada su mjesta održavanja bila: Prag (1929, 1968), Varšava (1934, 1973), Beograd (1939. – zbog 2. svjetskog rata nije održan, 2018), Moskva (1958), Sofija (1963, 1988), Ljubljana i Zagreb (1978), Kijev (1983), Bratislava (1993), Krakov (1998), Ljubljana (2003), Ohrid (2008), Minsk (2013). Ovogodišnji slavistički kongres u Parizu prvi je takav kongres koji je održan u nekoj neslavenskoj zemlji. Kongres je trebao biti održan 2023, ali je bio odgođen zbog ruske invazije na Ukrajinu.

U sklopu Kongresa pripremljena je izložba slavističkih knjižnih izdanja koja nakon izložbe ostaju poklon knjižnici Sveučilišta Sorbonne. Hrvatski slavistički odbor poslao je 172 naslova hrvatskih izdavača

Organizacija Kongresa pripada Međunarodnom slavističkom odboru koji čine predstavnici 40 nacionalnih slavističkih odbora iz slavenskih i neslavenskih zemalja. Bile zemlje slavenske ili neslavenske, u njima postoje slavistička središta u kojima se proučava slavistika iz različitih aspekata. Anđela Frančić hrvatska je članica Međunarodnog slavističkog odbora, a na čelu Hrvatskog slavističkog odbora je Bernardina Petrović. Uz njih na ovom su kongresu velik dio posla obavili Marija Malnar Jurišić (tajnica) te članovi: Ivana Vidović Bolt i Davor Nikolić.

Uvodni govor održao je Guillaume Fiqueta, prorektor za međunarodne odnose na Sveučilištu Sorbonne, a plenarni izlagači bili su Boris Akounine, Giovanna Brogi, Georges Nivat i Aleksandar Loma. Glavne su sekcije usmjerene na: jezik; književnost, kulturu, folklor; povijest i teoriju slavistike, a uz to postoje i posebne kongresne teme, ovaj put to su bile: slavistika u neslavenskim zemljama te neslavisti u slavistici. Na ovogodišnjem kongresu sudjelovala su 32 hrvatska predstavnika koja su u 26 izlaganja predstavila svoja recentna istraživanja. Hrvatski predstavnici znanstvenici su iz Zagreba (M. Žagar, T. Kuštović, T. Vuković, L. Molvarec, I. Baković, T. Brlek, D. Nikolić, E. Rudan, L. Plejić-Poje, A. Ćavar, M. Bašić, M. Malnar Jurišić, M. Menac-Mihalić, A. Celinić, A. Frančić, T. Bošnjak Botica, B. Petrović, I. Filipović Petrović, J. Parizoska, B. Kovačević, I. Vidović Bolt, A. Radošević), Zadra (A. Vidić), Pule (D. Dulibić-Paljar), Rijeke (S. Potočnjak, B. Miloš, S. Vranić, S. Zubčić, M. Marinković, M. Crnić Novosel) i Osijeka (S. Ham, B. Belaj). Osim izlaganja, sudionici su mogli nazočiti okruglim stolovima, posterima te prezentacijama pojedinih odbora.

U okviru dijalektoloških tema naši su se znanstvenici bavili hrvatskom povijesnom dijalektologijom, hrvatskom dijalektološkom transkripcijom, refleksima *dj u hrvatskim govorima, etnografskim rukopisima kao izvorima u dijakronijskoj etnologiji. Onomastička istraživanja predstavljena su onomastičkom terminologijom u suvremenim gramatikama hrvatskoga jezika. U okviru gramatičkih analiza bilo je riječi o preobilju u hrvatskoj morfologiji, hrvatskom padežnom sustavu, kriterijima razgraničenja medijalnih i pasivnih se-konstrukcija. Pragmatičko istraživanje u slavenskim jezicima provedeno je na komplimentima u pozdravnim obrascima hrvatskoga jezika. Područje frazeologije zastupljeno je izlaganjima o frazeološkim modifikacijama u hrvatskome od književnih velikana do suvremenog jezika, te opažanjima o klasifikaciji fitoloških frazema.

Tematski blok koji obuhvaća srednji vijek obogaćen je istraživanjima koja se odnose na glagoljsko pismo, hrvatskoglagoljske tekstove koji se čuvaju u francuskim bibliotekama, knjizi prirode u svetačkim propovijedima te temom o prijenosu tijela u hrvatskoj književnosti srednjega vijeka. Veze između slavenske književne tradicije i suvremenosti izložene su predavanjem o ludilu u književnosti fin de sièclea i predavanjem koje tematizira majčinstvo u hrvatskoj pripovjednoj prozi od Šenoe do Kamova. Nije izostavljen ni Krleža, izložena je analiza Bregalničke bitke u opusu Miroslava Krleže i južnoslavenskom kontekstu. Bilo je riječi i o ruskom romanu Doktor Živago Borisa Pasternaka. U našim izlaganjima razrađen je i verbalni folklor u suvremenim terenskim istraživanjima. U okviru metodološkog bloka obrađena je tema suodnosa filologije i nastave u školama na dvjema razinama: pučkoškolskoj i srednjoškolskoj.

U sklopu Kongresa pripremljena je izložba slavističkih knjižnih izdanja objavljenih od 2020. do 2025. godine koja nakon izložbe ostaju poklon knjižnici Sveučilišta Sorbonne. Hrvatski slavistički odbor poslao je 172 naslova koja su objavili brojni hrvatski izdavači (Matica hrvatska, Hrvatska sveučilišna naklada, FF press, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Privlačica, Ibis grafika, Jesenski i Turk i dr.). Zahvaljujući Ministarstvu vanjskih i europskih poslova knjige su dopremljene u Pariz i tamo su ih tijekom šest kongresnih dana mogli prolistati svi sudionici i vidjeti čime sve mogu obogatiti svoja znanja iz hrvatskog jezika, književnosti, kulture i povijesti.

Idući kongres održat će se u Pragu 2029, čime će se obilježiti stogodišnjica održavanja I. Međunarodnoga slavističkog kongresa u istome gradu. Na plenarnoj sjednici Međunarodnoga slavističkog odbora objavljeno je da Anđelu Frančić na poziciji hrvatskog člana tog odbora nasljeđuje Davor Nikolić.